letargija - manjak energijeKronični umor ili nedostatak energije je problem koji muči sve više ljudi. Uzroci mogu biti raznoliki, od loše prehrane do prevelikog stresa ili određenih bolesti. Uzroci ponekad mogu biti i potpuno neodredivi.

Iako se kod nas ne dijagnosticira tako često, postoji bolest koja se zove sindrom kroničnog umora. Bolest se razlikuje od običnog umora i da bi se dijagnosticirala potrebno je isključiti mogućnosti da se radi o nekim drugim bolestima ili prehrambenim nedostacima. Ovaj sindrom se dijagnosticira samo ako ste umor imali u periodu od 6 mjeseci i više.

Simptomi sindroma kroničnog umora

Bolest je karakterizirana umorom bez ikakvog napora. Popraćena je često bolovima u zglobovima ili mišićima, a ponekad i glavoboljama. Naučnici još uvijek ne znaju pravi uzrok. Nagađa se da bolest nastaje zbog virusne infekcije, dok drugi smatraju da je u pitanju imunološki problem, a treći da je psihološka bolest. Klasični simptomi su:

  • Umor i letargija u periodu od 6 mjeseci i duže (umor se ne poboljšava mnogo ni nakon spavanja)
  • Umor prouzrokuje znatno smanjenje aktivnosti osobe
  • Pogoršana memorija i koncentracija
  • Bol u mišićima
  • Ekstreman umor nakon napora
  • Česte upale grla
  • Glavobolja nove vrste koju niste do sad doživljavali

Sekundarni simptomi koji se često javljaju:

  • Mučnina i česti proljevi
  • Hladnoća ili noćno znojenje
  • Kratkoća daha
  • Osjetljivost na svjetlost
  • Alergije
  • Iritabilnost i tjeskoba

Šta sve može prouzrokovati kronični umor?

Sindrom kroničnog umora je zapravo prilično rijetka bolest i jako je moguće da umor dolazi zbog nekog drugog razloga. Neki od uzroka mogu biti:

  • Malokrvnost ili anemija
  • Dijabetes
  • Problemi sa štitnom žlijezdom
  • Depresija
  • Mononukleoza
  • Nedostaci raznih vitamina

Liječnik mora isključiti sve ove opcije da bi donio dijagnozu sindroma kroničnog umora.

Prirodno liječenje umora

Bez obzira da li imate sindrom kroničnog umora ili umor iz ko zna kojeg razloga, postoje mnogi prirodni lijekovi i metode za borbu protiv umora.

Vježba

Iako je ovo zadnja stvar koja vam pada na pamet kad ste konstantno umorni, vježba je jako bitna za čvrstoću i otpornost tijela. Ako vaš umor dolazi od prevelikih napora onda zanemarite ovaj korak, ali često umor dolazi baš zbog toga što se osoba ne kreće mnogo.

Kada krenete vježbati započnite sa sitnim koracima da ne biste izazvali još veći umor. Izađite vani i odradite šetnju od barem 10 minuta. Kad se vratite kući vjerojatno ćete biti osvježeni i „magla“ će nestati iz glave. Kasnije probajte 30 minuta šetnje dnevno. Poslije toga probajte intenzivnije vježbe poput trčanja. Vježba dokazano poboljšava raspoloženje, stimulira rast novih moždanih ćelija i dobra je za srce. [1]

setnja sa psima

Ishrana

Prestanite se hraniti praznim kalorijama poput slatkiša, grickalica i gaziranih sokova. Takva hrana vam daje kratkotrajnu energiju jer se brzo prerađuje ali nakon toga nivo energije pada brzo. Umjesto grickalica jedite kikiriki ili orahe koji imaju mnogo vitamina i minerala. Takva hrana se prerađuje i do 3 sata i daje vam ujednačen nivo energije kroz ta 3 sata.

Ako se ne stignete hraniti obilno voćem i povrćem iz ko zna kojeg razloga, onda barem kupite multivitamin da pokrijete bilo koji nedostatak koji može nastupiti zbog loše prehrane.

Spavanje

Pobrinite se da imate dobar madrac i jastuk i prozračnu sobu. Spavajte onoliko koliko vam je potrebno. Čak i maleni nedostatak sna od 1-2 sata se može negativno odraziti na koncentraciju i memoriju, pogotovo kad se manjak sna ponavlja iz dana u dan.

Magnezij

Jedan od simptoma nedostatka magnezija je umor i letargija. Zbog toga bi vam suplementacija magnezijem mogla pomoći u borbi protiv kroničnog umora. [2] Možete probati i sa hranama bogatim magnezijem kao što su: bademi, kikiriki, špinat, soja.

Liječenje sindroma kroničnog umora

Kao što smo već naveli ovo je teži oblik kroničnog umora koji još uvijek nema poznat uzrok. Neke osobe se ne mogu izliječiti ni nakon terapije ali postoje načini liječenja koji umanjuju simptome kod mnogih pacijenata:

  • Dozirano vježbanje (počinje blagim intenzitetom i postepeno se povećava nakon nekog vremena)
  • Male doze antidepresiva
  • Psihoterapija
  • Zdrava ishrana

Za osobe koje pate od sindroma kroničnog umora bitno je izbjegavati stres jer on može pogoršati stanje bolesti. Također je bitno da osoba podesi svoj život u skladu sa svojim sposobnostima. To znači da je potrebno imati svoj tempo koji neće prelaziti određene granice napora ali će vam ipak omogućiti da odrađujete nešto korisno. Kao što veliki napor dovodi do fizičkog umora tako i nerad, dosada i mirovanje mogu dovesti do psihičkog umora.