Anemija

Anemija ili malokrvnost je stanje koje nastaje kada tijelo nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca koja šalju kisik u sve dijelove tijela. Dešava se najčešće zbog nedostatka željeza u prehrani ali može nastati i zbog drugih razloga.

Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je nedostatak željeza vodeći prehrambeni poremećaj u svijetu. Nagađa se da čak 80% osoba ima manjak željeza, a 30% njih je anemično. Većina tih osoba su u siromašnim zemljama trećeg svijeta ali anemija je česta pojava i u bogatijim zemljama.

Anemija nastaje postepeno zato što tijelo čuva zalihe željeza. Manjkom željeza u prehrani te zalihe se polako troše do trenutka kada tijelo više ne može osigurati dovoljne količine željeza u krvi. Anemija je stoga poodmakla faza nedostatka željeza.

Simptomi anemije

  • Osjećaj umora i slabosti
  • Poteškoće pri poslu ili u školi zbog loše koncentracije
  • Spor mentalni ili društveni razvoj u djetinjstvu
  • Poteškoće u očuvanju tjelesne temperature
  • Oslabljen imunitet
  • Upala jezika ili glositis
  • Nizak krvni pritisak
  • Ubrzan rad srca

Blijeda koža je također jedan od znakova anemije ali nije toliko pouzdan znak zbog toga što neke osobe imaju tamnu put po prirodi i ne moraju biti blijede ako imaju anemiju. Isto tako ako je osoba prirodno svjetlije puti ne mora značiti da je anemična.

umor kod anemije

Uzroci malokrvnosti

Anemija se može desiti zbog:

  • slabog unosa željeza kroz prehranu
  • poremećaja u apsorpciji željeza
  • manjka vitamina B12 zbog loše apsorpcije ili unosa
  • manjka folne kiseline
  • velikog gubitka krvi
  • ozbiljnijih stanja poput raka, hemolize, leukemije ili krvnog poremećaja srpastih stanica

Osobe koje su pod najvećim rizikom za razvoj anemije su: žene u dobi za rađanje djece, trudnice, nedonoščad, predškolska djeca i djevojke u tinejdžerskim godinama. Pod rizikom su zato što imaju povećane potrebe za željezom. Žene tokom menstruacije mogu izgubiti prilične količine željeza.

Odrasli muškarci i žene u menopauzi imaju najmanji rizik za razvoj anemije.

Bubrežni bolesnici na dijalizi i osobe sa bolestima probavnog trakta (celijakija, Kronova bolest) su također pod velikim rizikom za razvoj anemije.

Liječenje

Malokrvnost se liječi oralnim suplementima željeza koji su najčešće u tabletama ili kapsulama, ali mogu biti i tečni. Tečni suplementi željeza su obično lakši za stomak ali mogu potamniti boju zuba dužim korištenjem. Najbolje ih je progutati tako da što manje dodiruju zube, sa čašom vode.

Željezo uzimajte pod nadzorom liječnika jer previše željeza može biti opasno.

Zdravim osobama je dovoljna raznovrsna prehrana da izliječe anemiju. Hrane koje su bogate željezom su: pileća jetrica, grah, špinat, kamenice, dagnje, puretina, tunjevina, govedina, piletina, grožđice. Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza tako da uz obrok možete popiti čašu narančina soka i bolje iskoristiti željezo koje ste unijeli.

Mesni proizvodi su bolji kao izvor željeza nego biljni iz razloga što prisutnost proteina također poboljšava apsorpciju željeza. Kofein, kalcij i tanin iz čaja umanjuju apsorpciju željeza.

Preporučene dnevne količine željeza

Ove količine ovise o vašoj dobi i spolu:

  • 7-12 mjeseci – 11mg
  • 1-3 godine – 7mg
  • 4-8 godina – 10mg
  • 9-13 godina – 8mg
  • 14-18 godina – 11mg (15mg za žene)
  • 19-50 godina – 8mg (18mg za žene)
  • 51 i više godina – 8mg
  • Trudnice – 27mg

Osobe koje imaju redovnu fizičku aktivnost poput trčanja, plivanja ili biciklizma imaju za 30% veće potrebe za željezom nego osobe koje su manje aktivne.