ADHD ili ADD je poremećaj koji ljudi najčešće vežu sa nestašnom djecom koja ne mogu pratiti šta im se govori niti sjediti mirno u stolici duže od 5 minuta, ali simptomi ovog poremećaja mogu se nastaviti i u odrasloj dobi. Mnogi odrasli ne shvaćaju da problemi poput slabe organizacije, gubljenja stvari ili čestog kašnjenja na sastanke mogu biti simptomi odraslog ADHD-a.
Uzroci odraslog ADHD-a
Iako stručnjaci ne znaju sa sigurnošću šta uzrokuje ADHD, smatra se da geni igraju važnu ulogu. Drugi uzrok bi mogao biti izlaganje alkoholu, cigaretama i drugim toksinima tokom trudnoće.
Za razliku od drugih psiholoških poremećaja (kao što je anksioznost ili depresija), ADD ne započinje u odrasloj dobi. Simptomi moraju biti prisutni od malih nogu da bi se donijela dijagnoza ADHD-a.
Simptomi poremećaja koncentracije kod odraslih
Simptomi ADHD-a kod odraslih se pokazuju nešto suptilnije nego kod djece. Mnoge osobe s vremenom i odrastanjem nauče kontrolirati svoje ponašanje u određenoj mjeri, te stoga imaju blaže simptome vezano za hiperaktivnost i impulzivnost.
Također, neki simptomi poput slabe koncentracije i motivacije ili društvenih problema mogu biti znakovi drugih psihijatrijskih stanja poput depresije ili kao posljedica alkoholizma ili korištenja droga.
Zato je važno dijagnozu prepustiti profesionalcu bez obzira da li se prepoznajete u svim simptomima.
Ovo su glavni simptomi poremećaja koncentracije u odrasloj dobi:
- problemi sa organizacijom (plaćanje računa ili poreza, obaveze na poslu ili na fakultetu)
- nemarna vožnja i prometne nesreće (ADHD smanjuje sposobnost duge koncentracije na jednu stvar kao što je vožnja)
- lako odvlačenje pažnje (ovaj simptom može djelovati loše na vašu karijeru, naročito ako radite u bučnim uredima gdje su telefonski pozivi i poruke česti jer konstantno se borite da se skoncentrišete na posao)
- slaba sposobnost slušanja (mnoge odrasle osobe sa ADD-om imaju problem sa praćenjem razgovora i zaboravljanjem onoga što im je rečeno, npr. kad vas neko nazove i kaže vam da prenesete poruku nekome i vi to zaboravite)
- nemir i problemi sa opuštanjem (djeca sa ADHD-om su hiperaktivna, a kod odraslih se ovaj simptom ne pokazuje fizičkom aktivnošću nego unutarnjim nemirom i napetošću, ponekad i brzim nesvjesnim micanjem stopala)
- problemi sa započinjanjem zadataka i poslova (odgađanje posla postane začarani krug)
- kašnjenje (najčešće je razlog za ovo taj što je osobi sa ADHD-om neka misao odvukla pažnju prije polaska ili na putu)
- ispadi bijesa (ADD često vodi do problema sa kontroliranjem emocija i osobe mogu “eksplodirati” zbog sitnih stvari, a onda se ohladiti brže nego što su se naljutili)
- loše određivanje prioriteta (kao npr. propuštanje rokova za ispite ili rokova na poslu, a u isto vrijeme provođenje desetine sati na igranje video igara ili čitanje o nečemu sporednom)
- sanjarenje (koje se može desiti u sred nekog posla ili čak u sred razgovora s nekim)
- loša samokontrola i spontano djelovanje bez razmišljanja o posljedicama
- žudnja za uzbuđenjem i česta dosada
Posljedice neliječenog ADD-a
ADD koji nije dijagnosticiran može vam stvarati probleme u gotovo svim sferama života.
- Problemi sa fizičkim i mentalnim zdravljem. Simptomi ADD-a mogu doprinijeti kompulzivnom prejedanju, ovisnosti o alkoholu ili drogama, anksioznosti i dovesti do slabog samopouzdanja zbog neuspjeha i neispunjavanja svog potencijala.
- Problemi na polju posla i financija. Osobe sa poremećajem koncentracije često imaju poteškoće na poslu i imaju osjećaj da nisu dovoljno uspješne. Teško im je pratiti stroga pravila i držati se rutine jer im je dosadna.
- Problemi u vezama. Poslovne, prijateljske i ljubavne veze mogu biti problem za osobu sa ADHD-om jer vam mogu smetati konstantne primjedbe o neodgovornosti, neurednosti i kašnjenju. Bliske osobe vas mogu doživjeti kao lijenu, neodgovornu i bezosjećajnu osobu.
Činjenice i statistike o poremećaju pažnje
- Iako ADD izgleda kao obična lijenost i neodgovornost, on to nije. Osobe sa ovim poremećajem imaju smanjenu aktivnost u dijelu mozga nazvanom frontalni korteks.
- ADD nije značajka neinteligentnih ljudi. On zahvaća ljude svih vrsta inteligencije.
- Osobe sa ADD-om imaju 6 puta veću šansu da dobiju i druge psihičke poremećaje poput depresije ili anksioznosti.
Pomoć i savjeti za odrasli ADD
Poremećaj pažnje se najčešće liječi lijekovima koji su stimulansi (Concerta, Ritalin, Adderall). Ove lijekove možete dobiti jedino na recept psihijatra jer imaju potencijal da izazovu ovisnost.
Međutim postoji nekoliko jednostavnih promjena koje možete unijeti u svoj život da vam pomognu sa simptomima ADD-a bez lijekova:
- vježba i pravilna ishrana (jaka fizička aktivnost vam može pomoći da izbacite višak energije i agresivnosti na pozitivan način i da smirite svoje tijelo i um, a pravilna prehrana bogata vitaminima će pomoći da se uspostavi što bolja kemijska ravnoteža u mozgu)
- pronalazak posla koji vas istinski zanima i koji volite
- dovoljno spavanja (nedostatak sna utječe na koncentraciju tokom dana kao i na produktivnost)
- učenje o organizaciji i produktivnosti (neki od korisnih savjeta su: odvojite igru od posla, uspostavite dnevnu rutinu, nađite tiho mjesto za učenje i rad, započnite stvari bez obzira kako se osjećali, zanemarite internet i zabavu kada trebate nešto uraditi, pravite podsjetnike na papiru ili na mobitelu)
