Postoji nekoliko vrsta depresije koje variraju u intenzitetu, a i tipu simptoma. Neke od tih vrsta su: klinička depresija, distimija, postnatalna depresija, bipolarni poremećaj, manična depresija i druge. U ovom tekstu ćemo pisati o kliničkoj depresiji.

depresijaKlinička depresija je mentalni poremećaj okarakteriziran lošim raspoloženjem, niskim samopouzdanjem i gubitkom interesa za nekoć ugodne aktivnosti. Dijagnoza se donosi na osnovu razgovora sa pacijentom, razgovora sa obitelji i prijateljima pacijenta i pregledom mentalnog stanja. Ne postoji laboratorijski test za depresiju iako psihijatri ponekad traže testove za druga fizička stanja koja bi mogla prouzrokovati depresiju.

Najčešće doba nastanka depresije je od dvadesete do tridesete godine, ali često nastaje i u razdoblju od tridesete do četrdesete.

Simptomi ili znakovi depresije

Klinička depresija ima negativan utjecaj na posao, učenje, spavanje, jedenje i seksualni nagon. Neki od klasičnih simptoma su:

  • Iritabilnost, razdražljivost
  • Izolacija (povlačenje u sebe)
  • Usporenost u kretnji i govoru
  • Poteškoće u koncentraciji
  • Promjena u apetitu (izgladnjivanje ili prejedanje)
  • Umor, nedostatak energije
  • Osjećaj bespomoćnosti
  • Mržnja usmjerena prema sebi, krivnja i bezvrijednost
  • Gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste nekoć uživali
  • Smanjena seksualna želja
  • Misli o smrti ili suicidu
  • Problemi sa spavanjem ili previše spavanja

Uzroci depresije

Naučnici smatraju da u depresiji ulogu igraju biološki, psihološki i društveni faktori. Neki od mogućih uzroka su:

uzroci depresije

  • Obiteljska povijest (sklonost depresiji je djelomično nasljedna)
  • Stresni događaji (poput gubitka člana obitelji) mogu biti okidač za depresiju
  • Zlostavljanje (fizičko, seksualno ili emocionalno)
  • Bolest (kronične bolesti mogu dovesti do depresije)
  • Samoća ili odbačenost iz grupe
  • Alkoholizam (oko 30% alkoholičara pati od kliničke depresije)
  • Samokritična osobnost
  • Stresan posao ili nesigurna financijska situacija

Brze činjenice i statistike

  • Depresivne osobe imaju u prosjeku kraći životni vijek većinom zbog činjenice da češće izvršavaju suicid, ali također je dokazano da su skloniji nekim bolestima (poput bolesti srca)
  • Klinička depresija je izlječiva bolest (oko 80% pacijenata doživljava poboljšanje nakon liječenja)
  • Žene duplo češće pate od depresije nego muškarci (iako je moguće da muškarci samo rjeđe traže stručnu pomoć kada su depresivni)
  • Depresija je u stalnom porastu u razvijenim zemljama i nagađa se da bi do 2020. godine mogla postati vodeća bolest
  • Spontani oporavak bez liječenja je jako rijedak i dešava se u samo 10% slučajeva
  • Samci i razvedene osobe dobivaju depresiju 2-4 puta češće nego osobe sa obiteljima

Prevencija

Ako se bojite da biste mogli dobiti depresiju postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti da se to nikad ne dogodi:

  • Nemojte piti alkohol ili koristiti ilegalne droge (ako morate piti, pijte umjereno)
  • Naučite prepoznati rane znakove depresije i promijeniti svoje ponašanje
  • Ne koristite internet u pretjeranoj mjeri
  • Čuvajte prijateljstva i poznanstva jer usamljenost često vodi do depresije
  • Držite do svog fizičkog zdravlja jer ono utječe i na psihičko (u zdravom tijelu zdrav duh)
  • Razvijajte interese i hobije jer mozak treba stimulaciju
  • Okružite se pozitivnim i brižnim ljudima

ljubav

Kako znati imam li depresiju?

Sve osobe s vremena na vrijeme imaju loše dane kada nisu raspoloženi i ništa im ne polazi za rukom. To je normalan dio života. Međutim, depresija nije takvo privremeno stanje neraspoloženja. Da biste dobili dijagnozu depresije morate imati više od pola gore navedenih simptoma u periodu od dva tjedna ili duže. Ako se ne možete otrgnuti od lošeg raspoloženja i bezvoljnosti nakon dva tjedna, to je sasvim opravdan razlog da se posavjetujete sa psihologom ili psihijatrom.

Nastavak: Pomoć kod depresije (terapija i prirodno liječenje)