Prije nego što počnemo važno je naglasiti da ne postoji nijedna hrana koja će zamijeniti uravnoteženu i raznovrsnu prehranu i sama od sebe učiniti vas novim Einsteinom. Mozak je organ koji koristi apsolutno sve vitamine i minerale u manjim ili većim količinama. Nedostatak bilo kojeg nutrijenta može se negativno odraziti na mozak.
Ipak, postoje hrane koje mozgu pružaju ono što mu je najpotrebnije za normalnu funkciju. Postoje i hrane koje čuvaju mozak od štete i utjecaja starenja. Navedimo neke od najvažnijih:
1. Riba
Većina riba sadrži omega 3 masne kiseline, naročite one masnije poput lososa. Kada uzmemo u obzir činjenicu da je čak 25% mozga sačinjeno od jedne vrste omega 3 masne kiseline (DHA) onda je jasno zašto je ovo ultimativna hrana za mozak.
Ribe koje su najbolji izvori omega 3 masnih kiselina su: tuna, skuša, losos, jesetra, cipal, strijela, inćuni, srdele i pastrmka. Ako si ne možete iz nekog razloga obezbjediti ribu, postoje i omega 3 kapsule koje možete kupiti u apoteci. Pored mozga dobre su i za srce.
Omega 3 je naročito učinkovita kod djece sa poremećajem koncentracije (ADHD). [1]
2. Orasi
Orasi su još jedna hrana bogata omega 3 mastima, ali pored toga oni sadrže još nekoliko nutrijenata važnih za mozak. U Velikoj Britaniji je nedavno rađena studija na 64 studenta u kojoj su naučnici probali naći vezu između konzumacije oraha i poboljšanih mentalnih sposobnosti. Ispitanici koji su jeli orahe imali su bolje sposobnosti verbalnog zaključivanja (uradili su taj dio testa sa 11,2% boljim rezultatom). [2]
3. Borovnica
Borovnica je voće krcato antioksidansima koji ublažavaju štetu izazvanu oksidacijom. Pošto je mozak jedan od organa koji su pod najvećim udarom (zbog velike potrošnje energije), antioksidansi igraju važnu ulogu u očuvanju tog organa.
U jednoj studiji rađenoj na starijim osobama prosječne dobi 76 godina, redovna konzumacija soka borovnice je rezultirala poboljšanjem memorije kod većine učesnika. [3]
4. Jaja
Jaja su jedan od najboljih izvora nutrijenta holina. Holin je potreban mozgu za stvaranje neurotransmitera acetilholina koji ima utjecaj na memoriju, strukturu i organizaciju raznih regiona mozga, te stvaranje neurona i sinapsi u mozgu.
Ovaj nutrijent utječe na mozak čak i prije rođenja. Neke studije ukazuju na to da unos većih količina holina u trudnoći povoljno utječe na dugotrajnu memoriju djeteta. [4] Smatra se da je moguće predvidjeti memoriju u starosti na osnovu toga koliko holina je majka unosila u trudnoći (ovo je testirano na životinjama).
Još jedan dobar izvor holina pored jaja je teleća jetrica.
Treba napomenuti da jaja također sadrže i selenij, još jedan nutrijent važan za zdravlje mozga.
5. Grožđe
Pored brojnih vitamina koje sadrži, grožđe ima i resveratrol, antioksidans koji je postao poznat zbog tvrdnji da produžava život. Malo je poznato da resveratrol može odgoditi ili potpuno spriječiti nastanak Alzheimerove bolesti. [5]
Naučnicima još uvijek nije poznato na koji način funkcionira ali ako može spriječiti Alzheimerovu bolest onda sigurno ne može biti loše za vaš mozak.
Šta je još bitno za mozak i koncentraciju?
Ako vam je koncentracija slaba moguće je da vam fali željeza. Ovo je jedan od najčešćih prehrambenih nedostataka, a naročito je čest među ženama (zbog gubitka krvi tokom menstrualnog ciklusa). Neki od simptoma manjka željeza su loša koncentracija, umor i letargija. Hrane koje su bogate željezom su: pileća jetrica, grah, špinat, kamenice, dagnje, puretina, tunjevina, govedina, piletina, grožđice.
Na mozak utječe i druženje. Osobe koje imaju mnogo prijatelja imaju bolju memoriju.
Za kraj napomenimo da je i vježba jako bitna za zdravlje mozga. Mnoge osobe nisu upoznate sa činjenicom da vježba utječe na stvaranje novih moždanih ćelija. [6] Ako provodite dane sjedeći i ne radeći ništa, to bi mogao biti razlog mentalne sporosti. Fizička aktivnost također ima i antidepresivni učinak.