Tamna čokolada je čokolada bez dodanog mlijeka, sa 35% ili više kakaovih dijelova. Kvalitetnije tamne čokolade sadrže više od 60% kakaovih dijelova. Veći postotak kakaa najčešće znači da je čokolada zdravija.
Nutritivne vrijednosti / kalorije
Sljedeće vrijednosti se odnose na čokolade sa kakaovim udjelom od 45 do 60%.
100g = 543 kalorije
Masti: 31g (47% preporučene dnevne vrijednosti)
Zasićene masti: 19g (93%)
Trans masti: 0g
Kolesterol: 8mg (3%)
Sol: 24mg (1%)
Ugljikohidrati: 62g (21%)
Vlakna: 7g (28%)
Šećeri: 48g
Proteini: 5g
Najzastupljeniji vitamini i minerali
100 grama crne čokolade sadrži:
Vitamin K: 8,1mcg (10% dnevnih potreba)
Vitamin B3 (niacin): 0,7mg (4%)
Vitamin B12: 0,2mcg (4%)
Kalcij: 56,0mg (6%)
Željezo: 8,0mg (45%)
Magnezij: 146 mg (37%)
Fosfor: 206mg (21%)
Kalij: 559mg (16%)
Cink: 2,0mg (13%)
Bakar: 1,0mg (51%)
Mangan: 1,4 mg (71%)
Selenij: 3,0 mcg (4%)
Dobrobiti za zdravlje
Zdravlje srca i krvožilnog sistema
Tamna čokolada snižava krvni pritisak. Ovo je njena najpoznatija dobrobit koja ima i najviše dokaza iza sebe jer je potvrđena analizom čak 13 studija. [1][2] Vjeruje se da flavonoidi iz tamne čokolade potiču proizvodnju dušikovog oksida za kojeg se zna da širi krvne žile. Kada se krvne žile prošire ima više prostora za protok krvi i samim tim krvni pritisak opada.
Crna čokolada također djeluje povoljno na kolesterol unatoč tome što ima puno zasićenih masti. [3] U čokoladi se nalazi posebna vrsta zasićene masti, stearinska kiselina, koja se u tijelu ponaša drugačije od ostalih zasićenih masti. Čokolada ima i nezasićene masti poput oleinske kiseline koja smanjuje LDL (loši) kolesterol u tijelu.
Protiv dijabetesa
Postoje neki dokazi da tamna čokolada povoljno djeluje na inzulinsku osjetljivost. [4] Dokazi nisu tako snažni kao kod učinka na krvni pritisak ali su tu. To znači da bi crna čokolada mogla spriječiti dijabetes ako je redovno konzumirate.
Za zdravu kožu
Bioaktivne komponente u crnoj čokoladi bi mogle biti dobre i za vašu kožu. Flavanoli iz čokolade štite kožu od štete izazvane ultraljubičastim zračenjem, a mogu i poboljšati cirkulaciju krvi u koži. [5]
U jednoj studiji rađenoj na 30 ispitanika osobe koje su konzumirale tamnu čokoladu redovito bile su otprilike duplo otpornije na crvenilo izazvano sunčanjem. [6]
Čokolada ne uzrokuje akne kako mnogi vjeruju. Naučnici su istraživali vezu između konzumiranja čokolade i pojave akni i nema nikakvih dokaza koji povezuju to dvoje.
Međutim, hrane sa visokim glikemijskih indeksom (bijeli kruh, tjestenina, šećer i mnogi slatkiši) bi mogle biti uzročnici pojave akni po novijim istraživanjima. S obzirom da crna čokolada ima sasvim malo šećera, nemate razlog da je zaobilazite. Mliječne čokolade sadrže mnogo više šećera nego tamne.
Za mozak
Čokolada bi mogla biti dobra i za mozak ali ta dobrobit još uvijek nije tako duboko istražena. Moguće je da su za to samo odgovorne manje količine kofeina u crnoj čokoladi jer poznato je da kofein privremeno pojačava koncentraciju.
Vitamini
Tamna čokolada je iznenađujuće bogata vitaminima i mineralima. Bogatija je od mnogih hrana za koje se konvencionalno vjeruje da su vitaminske bombe.
Na primjer, 50 grama tamne čokolade ima 23% dnevnih potreba željeza, dok 50 grama špinata koji je poznat isključivo po željezu ima 20% dnevnih potreba.
Pored željeza tamna čokolada je bogata vitaminom K, magnezijem, fosforom, kalijem, cinkom, bakrom i manganom. Također je jedan od najboljih izvora antioksidansa, specifično flavonoida.
Loše strane?
- čokolada sadrži oksalate koji se izlučuju kroz urin i mogu doprinijeti stvaranju kamenca u bubrezima (međutim ovo je problem samo ako jedete velike količine čokolade)
- osobama sklonim migrenama je čokolada često okidač za glavobolje
- čokolada je kalorična pa je umjerenost poželjna
- s obzirom da sadrži manje količine kofeina, tamnu čokoladu ne biste trebali jesti pred spavanje
Većina ovih “mana” čokolade je povezana sa pretjeranom konzumacijom. Da biste iskusili dobrobiti crne čokolade ne trebate se prejedati s njom. Dovoljno je 20 grama (ili jedan red) čokolade dnevno.
Jeste li znali
- mliječna čokolada u Europi po zakonu mora imati četvrtinu ili više kakaovih dijelova, dok je u Americi taj broj još niži (10%)
- tamna čokolada sadrži manje količine kofeina
- Asteci i Maje su koristili kakaova zrna kao novac, a bogatiji Asteci su pili desetine čaša vruće čokolade dnevno
- supstance iz mlijeka se vežu sa antioksidansima iz čokolade i čine ih nedostupnim (zato mliječna čokolada nije dobar izvor antioksidansa)
- najveća čokolada na svijetu napravljena je u Engleskoj za obaranje Guinnessovog rekorda i težila je 5.827 kg
- bijela čokolada se pravi samo sa masnim dijelom kakaovog zrna i nema zdravstvene dobrobiti koje ima tamna čokolada
Krajnja poruka
Kao što vidite tamna čokolada ima brojne dokazane dobrobiti za zdravlje mnogih organa, a naročito srca i krvožilnog sistema. Ovo naravno ne znači da se trebate prejedati čokoladom jer je prilično kalorična hrana, a veće količine također mogu prouzrokovati zatvor.
U većini studija su korištene količine od 20 do 50 grama i to je sasvim dovoljno da iskusite njene dobrobiti. Iako se i čokolada za kuhanje smatra tamnom čokoladom (oko 35-40% kakaa) preporučuju se kvalitetnije čokolade sa 60% i više kakaovih dijelova.