Iako se paradajz ili rajčica u botanici tretira kao voće, u kuharskim svrhama se smatra povrćem. Porijeklom je iz Južne Amerike, a u Europu su ga donijeli moreplovci. U početku je imao slatkast okus ali križanjem u cilju da se postigne potpuno crvena boja izgubio je slatki okus.

Nutritivne vrijednosti / kalorije

100g = 18 kalorija
Masti: 0g (0% preporučene dnevne vrijednosti)
Zasićene masti: 0g (0%)
Trans masti: 0g
Kolesterol: 0g
Sol: 5mg (0%)
Ugljikohidrati: 4g (1%)
Vlakna: 1g (5%)
Šećeri: 3g
Proteini: 1g

Najzastupljeniji vitamini i minerali

100g paradajza sadrži:
Vitamin A: 833 IU (17% dnevnih potreba)
Vitamin C: 12.7mg (21%)
Vitamin E: 0.5 mg (3%)
Vitamin K: 7.9 mcg (10%)
Vitamin B3 (niacin): 0.6 mg (3%)
Vitamin B6: 0.1 mg (4%)
Folna kiselina: 15.0 mcg (4%)
Magnezij: 11.0 mg (3%)
Kalij: 237 mg (7%)
Bakar: 0.1 mg (3%)
Mangan: 0.1 mg (6%)

Dobrobiti rajčice za zdravlje

Postoje doslovno stotine vrsta rajčice koje sadrže otprilike iste vitamine ali u različitim količinama. Najveća vrijednost rajčice je u njenim fitonutrijentima poput likopena koji se smatra jednim od najjačih antioksidansa.

Likopen i koža

Sunce je izvor vitamina D i općenito dobrog raspoloženja ali činjenica je da koža brže stari kad se često izlaže sunčevim zrakama. Istraživanja su pokazala da osobe koje unose likopen iz paradajza bolje podnose utjecaj sunca na kožu nego osobe koje ne unose likopen. [1] Zanimljivo je da termički obrađen paradajz (u raznim umacima i u kečapu) ima veći udio likopena nego svjež paradajz. Jedući paradajz i njegove prerađevine čuvate svoju kožu od starenja izazvanog sunčevim zrakama. Ne očekujte čudotvorne učinke odmah sutradan, ali nakon nekoliko sedmica redovnog unosa koža bi trebala izgledati bolje. [2]

Za zdravlje srca

Visok unos paradajza (300g dnevno) povećava razine dobrog HDL kolesterola u odnosu na LDL (loši) kolesterol za 15,2%. [3] Iz tog razloga se paradajz može smatrati vrijednom hranom za očuvanje zdravlja srca.

Paradajz protiv raka prostate

Redovit unos paradajza i prerađevina od paradajza umanjuje rizik od raka prostate i promovira općenito zdravlje prostate. [4] Međutim, količina koju treba unositi je minimalno 200 grama dnevno.

Zaključak

Pored vitamina i minerala koje sadrži, paradajz predstavlja pravo blago fitonutrijenata poput luteina, kvercetina, likopena, beta-karotena i drugih. Najbolje od svega je što se većina tih fitonutrijenata ne gubi kuhanjem nego postaju još dostupniji organizmu. Zato je svejedno da li ga jedete svježeg ili kuhanog, u raznim umacima ili u kečapu.

Zdravosfera.com ocjena: 9/10