Nutricionizam je oblast koja je jako podložna širenju pogrešnih informacija i mitova. Razlozi za to su brojni ali većinom se svode ili na nestručnost ili na to da ljudi namjerno iskrivljuju činjenice da bi ostvarili neki svoj cilj (npr. da bi prodali knjigu ili suplement ili da bi promovirali svoju ideologiju).

Ovdje ćemo se dotaći nekoliko mitova koji su prilično rasprostranjeni kod nas, a kompletno su neistiniti.

Prvi mit: Cikla liječi anemiju

S obzirom na to da internetom kruže mnogi recepti za anemiju i imunitet koji u gotovo svim slučajevima uključuju ciklu kao jedan od glavnih sastojaka smatram da je bitno da se objasni da se radi o običnom mitu. Cikla ne liječi malokrvnost!

cikla sokPrvi razlog je taj što cikla zapravo nema tako puno željeza. Ako pogledamo nutritivne podatke 100 grama cikle ima samo 0.8mg ili 4% dnevnih potreba željeza. To nije tako loše ali postoje i daleko bolji izvori željeza, kao na primjer: pileća jetrica (72% dnevnih potreba), kuhana soja (29%), špinat (20%), teleći ili juneći odrezak (20%), grah (16%), blitva (13%).

Drugi razlog je taj što boja cikle ne znači da je zbog toga dobra za krv. Ovo je sasvim evidentno samo po sebi ali imam osjećaj da mnogi ljudi razmišljaju na način “crvena je kao krv, mora biti dobra za krv”. Da je tako, grah bi bio dobar za bubrege jer liči na njih, a banana bi bila dobra za bolje da ne pišemo šta. Razlog zašto je cikla tako crvena je obični pigment, po imenu betanin. Ovaj pigment je zapravo jako zdrav za naše tijelo jer je ujedno i antioksidans, ali nema nikakve veze sa krvnim zrncima.

Naravno ovo ne znači da cikla nema svoje prednosti. Daleko od toga. Cikla ima blagotvorne učinke na krvni pritisak, fizičku izdržljivost i dobra je za jetru. Samo postoje bolji načini za liječiti anemiju, od raznih suplemenata željeza koje možete kupiti u apoteci, do gore navedenih namirnica.

2. mit: Jaja su loša za srce jer dižu kolesterol

jajaJaja su nezasluženo demonizirana zbog toga što sadrže velike količine kolesterola. Ali kolesterol iz hrane ne povećava nužno i kolesterol u krvi. Brojne studije su rađene i pokazano je da jaja nisu štetna za srce i krvožilni sistem. [1][2] Dapače, jaja su jedna od najhranjivijih namirnica što postoje. Nema razloga da ih izbjegavate osim ako ste alergični na njih. Također nema razloga da odvajate žumance jer svi dijelovi jajeta su zdravi.

3. mit: Meso trune u stomaku

Ovaj mit je potekao iz vegetarijanske propagande. Činjenica je da su ljudi sposobni probaviti meso jer ga jedu još od prahistorije. Dokaz za to su naši zubi (pravi biljojedi nemaju očnjake, mi ih imamo).

Da biste zaista shvatili da meso ne trune u stomaku, potrebno je kratko objašnjenje o tome kako ljudska probava funkcionira. Kada sažvačemo hranu i progutamo je ona dolazi u želudac. Prisutnost hrane u želucu (a naročito proteina poput onih u mesu) je okidač za lučenje enzima i klorovodične kiseline (HCl) koja u stomaku ima pH od 1,5 do 3. Da bi bilo jasno koliko je zapravo jaka želučana kiselina dovoljno je reći da želudac mora stvarati novi sloj sluzi svakodnevno da ne bi probavio sam sebe. U takvoj kiselini ništa ne može trunuti, nego se samo može pretvoriti u gustu tekućinu tj. razložiti se na prostije faktore (aminokiseline, vitamine, minerale, itd) koji se ispuštaju u crijeva gdje se odvija apsorpcija tih nutrijenata.

probava
Ono što je još zanimljivije je da baš biljna hrana sa jakim vlaknima (poput žitarica ili graha) dolazi do debelog crijeva djelomično neprobavljena i tu se raspada pod utjecajem bakterija. Upravo to je proces trunjenja. Međutim, taj proces je potpuno normalan i prirodan, te nema ništa nezdravo niti loše u sebi, osim povremenih gasova koje te bakterije proizvode.

4. mit: Svi bi trebali piti 8 čaša vode dnevno

Naravno da biste trebali zamijeniti tekućinu potrošenu disanjem, znojenjem i mokrenjem svaki dan ali nije svima potrebno 8 čaša vode na dan. Većina hrane koju jedemo ima tekućine u sebi. Čak i čvrsta hrana poput tvrdog sira ima tekućine u sebi.

Također je bitno naglasiti činjenicu da su naša tijela različita od osobe do osobe. Osoba koja je visoka 2 metra možda treba 8 čaša vode na dan, ali osoba koja je visoka 150cm sigurno ne treba. Pored toga, bitno je spomenuti i da naša fizička aktivnost utječe na potrebe za tekućinom. Ako radite fizički posao u sred ljeta, popit ćete možda i više od 8 čaša tekućine, ali ako provodite normalan zimski dan onda će vam biti dovoljno i tri čaše.

Jednostavno pravilo za određivanje da li ste dehidrirani ili ne je da pogledate boju mokraće. Idealno je da bude blijedo žuta ili bistra, što se može postići i sa mnogo manje od 8 čaša vode dnevno. Ako mokraća počne postajati tamnija onda je jasno da vam fali tekućine.